SAVREMENICI SMO BIG DATA OKRUŽENJA
Big Data koncept - neke implikacije na informacione sisteme u zdravstvu
Big Data koncept - neke implikacije na informacione sisteme u zdravstvu
Jedno od aktuelnih pojmova koji se poslednjih godina, pa i kod nas,
na stručnim skupovima često elaborira je i pojam Big Data
(Sinergija – 21/23.10.2015, Coding Serbia conference –
8/9.10.2015. i dr…).
Kratak pogled na podatke u našem okruženju, njihovu količinu,
strukturu, brzinu promena i naš pokušaj da ih evidentiramo (bar
najznačajnije),i da ih korisno upotrebimo za relevantno odlučivanje,
pokazuje kolika je naša nemoć da bez novih pistupa i alata to
uspešno činimo.
-
Naprimer šta se sve dogadja u jednoj minuti na Interentu, koliko je promena, a u deliću sekunde su dostupne:
Ili na primer senzori na Fordovom novom hibridnom modelu automobila
generišu za samo jedan sat vožnje preko 25Gb podataka:
Elon Musk used sensor data
in an attempt to refute a New York Times story, source:
http://insights.dice.com/2013/02/22/will-cars-eventually-need-a-do-not-track-option/
Da bi se pratila aktivna vožnja od 8 sati, analizirala ili u toku
vožnje donosile odluke u realnom vremenu ili automatizovalo da
ugrađeni računar upravlja tim podacima neophodno je pored skladišta
od 200Gb za to vreme imati i tako brz pristup koji bi u deliću
sekunde obezbedjivao preduzimanje mera upravljanja automobilom .
Zamislite tek koliko je to važno ako se radi o avionu na redovnoj
liniji ili vojnom vazduhoplovu ili za praćenje zdravstvenog stanja
jednog pacijenta u realnom vremenu u operacionoj sali ili u dužem
vremenskom periodu ili na nekom većem prostoru praćenje vitalnih
zdravstvenih promena za nekoliko miliona pacijenata ukoliko želino
relevantne podatke ili mere. Otuda pojam, a kasnije i koncept Big
data.
Definicija i pojam velikih podataka: Osnovni koncept je
relativno nov pojam koji jeste da se pominjao još 1988 godine u
radovima Goffrey Moore (“Bez big data tehnologija kompanije će
ostati slepe i gluve”), ali je faktički kao prisutan od 2001
godine kao koncept 3v(Volume,Variety, Velocity – Gartner Group),
da bi evoluirao ka konceptu 6v(Volume,Variety, Velocity, Veracity,
Viscosity, Value).
Preuzeto sa:
http://ec.europa.eu/eurostat/web/ess/-/will-big-data-change-the-way-we-produce-official-statistics
Pojam Big Data se odnosi na velike količine podataka u elektronskom
obliku u informacionom sistemu (do reda veličina –petabajtova),
koje karakterišu velika raznolikost i velike frekvencije
promenljivosti (Volume - količina, Variety – raznolikost,
raznovrsnost, Velocity – brzina promena, frekventnost).
Ovaj pojam u sebi obuhvata činjenicu da podaci mogu biti
struktuirani al i najčešće nestruktuirani, da u sebi sadrže
značajne vrednosti, da se za njihovo smeštanje moraju obezbediti
novi delotvorniji načini i organizacija da bi se učinili dostupnim
u cilju uvida i analize u realnom vremenu i na osnovu toga donošenja
relevantnih odluka, te da se za to koriste drugačiji i obimniji
resursi nego do sada, a za to su potrebna nova unapređena znanja
koja prevazilaze standardne resurse i dosadašnje poimanje
informacionih sistema.
Pjedine zemlje su već prepoznale značaj i 2013. donele sopstvene
strategije u ovoj oblasti (Australija – je u svojoj Big Data
strategiji definisala “da su podaci
koje oni poseduju resurs od nacionalnog značaja -Data
is a National asset”). Slično je
i u nekim drugim državama (UK, USA, Japan… u okruženju Slovenija
načinje ovu onlast…).
Ovaj koncept pristupa i korišćenja podataka primenjuje se već
nekoliko godina u pojedinim zemljama u različitim oblastima, pre
svega u poslovanju kompanija, nadzoru tehničkih sistema, zdravstvu,
saobraćaju i komunikacijama, državnim organima, armijama,
socijalnim mrežama, mobilnim mrežama itd.
Novi koncept donosi inova zanimanja: Istraživač podataka (“Data
Scientist”) – zanimanje za 21. Vek.
Koncept i tehnologije Big Data sa sobom donose i potrebe za novim
znanjima i zanimanjima. U Srbiji su doduše retke kompanije koje
oglašavaju radne pozicije za ovo zanimanje (Big Data Expert, Big
Data Analyst, Data Scientist), ali je već primetan trend
interesovanja pojedinih kompanija i zahteva za ovim zanimanjima što
je dobar pomak…
Koliko mi je poznato malo je autora koji se ovim temama bave, brojka
je u ovom trenutku verovatno ispod desetak do 50 autora koji rade na
razvoju ili koriste alate koji su u ovoj oblasti dostupne.
Isto tako malo je obrazovnih ustanova koje se mogu pohvaliti da
školuju stručnjake za ova zanimanja, ali je prisutan jedan broj
mladih koji su kroz neformalno obrazovanje stekli i kroz rad za
strane kompanije stekli značajna znanja i iskustva u ovoj oblasti (
http://www.hadoop-srbija.com/).
U svetu postoje brojni fakulteti koji nude obrazovne programe i
kurseve posvećene big data tehnologijama. Na primer novembra 2014.
godine broj takvih univerziteta je iznosio 211. Danas (20.10.2015.)
ta brojka je došla do 494 univerziteta, više nego dvostruko za
nepunih godinu dana, na kojima se stiču ova znanja. Jedan broj
autora koji danas koriste ove tehnologije do svojih saznanja dolaze
kroz neformalne oblike edukacije.
Značajan je i broj softverskih rešenja koja su izgrađena uz
oslanjanje na ovaj Big Data koncept i još značajnije je što jedan
deo ovih rešenja je pod režimom Open source odnosno GPL tako da
omogućava samostalnu edukaciju i korišćenje. Naravno postoje i
značajna rešenja koja podrazumevaju komercijalne uzuse i
licenciranje.
Bez namere da pomenem sva rešenja, pomenuću samo neka koja su
najčešće pominjana u referencama koje sam konsultovao, od kojih je
jedan deo GPL:
Apači projekte medju kojima je najpoznatiji Hadoop
framework, Mahout machine learning and data mining, Tableau
busines inteligence and analitics, MongoDB - database, Weka
- Data mining with open source Machine learning.,R-project
itd . A svakako treba pogledati i jedan broj rešenja koje
primenjuju: Google, Yahoo, Facebook, Twiteer, Amazon itd.
Primena Big Data koncepta u zdravstvu
U proteklih nekoliko godina u Srbiji su učinjeni značajni iskoraci
da se uvedu delovi IS u zdravstvenim ustanovama (pamtim daleke 90-te
godine kada se o tome nije ni razgovaralo, niti je bilo računara u
zdravstvenim ustanovama). Na primer projekti DILS, EU-IHIS… i
naravno postiguti su odredjeni rezultati – koji su rezultovali
formiranjem informatičkih ostrva koja su nedovoljno medjusobno
povezana, sem nekih veza sa RFZO i IZJZ Batut. Na ravno potrebni su
dodatni napori da se obezbedi održivost i razvoj.
Ali je vreme za integraciju, upravljanje i korišćenje rezultata,
odnosno informacija iz takvih sistema.
Dakle, prema svim pokazateljima, informacioni sistemi u zdravstvu,
objektivno, već sadrže karakteristike koje govore da kalsičan
concept razvoja počinje da biva ograničavajući faktor razvoja i da
će ubrzo morati da dođe do dodatnog iskoraka ka konceptu koji
podrazumeva Big Data pristup, što bi bio kvalitativni skok ne u
uvodjenju ZIS nego u efektivnom korišćenju informacija iz IS za
dobrobit pacijenta i upravljanja procesima u zdravstvenom sistemu.
Sada kada Ministarstvo zdravlja najavljuje da će tokom 2015 godine
zaživeti jedinstveni informacioni sistem na nivou Srbije i
centralizaciju podataka, mislim da bez uvažavanja saznanja do kojih
se došlo širom sveta na primeni ovog novog koncepta, rezultati će
svakako biti slabi a koristi male (naravno o tome možemo samo
nagadjati, obzirom da je malo dostupnih informacija o tome kako će
taj novi sistem izgledati i koje su namere investitora).
Primera radi, evo jednog od takvih sistema u zdravstvu koji se
primenjuje u nekim najvećim klinikama u svetu.
Na kraju svakako treba otvoriti i neka pitanja na koje se još traže
odgovori, kao naprimer:
Big Data i Cloud – bračna ili poslovna veza?
Kako će Big Data uticati na poslovanje vaše kompanije?
Business Analytics turbocharged – poslovna upotreba Big Data?
Napredna analiza Big Data okoline?
Što Big Data znači IT profesionalcima i šta se od njih traži?
Za danas toliko i ne zaboravite: dok vam život teče zdravlje i znanje vam je najpreče.
Kako će Big Data uticati na poslovanje vaše kompanije?
Business Analytics turbocharged – poslovna upotreba Big Data?
Napredna analiza Big Data okoline?
Što Big Data znači IT profesionalcima i šta se od njih traži?
Za danas toliko i ne zaboravite: dok vam život teče zdravlje i znanje vam je najpreče.
Нема коментара:
Постави коментар