петак, 8. јул 2016.

Avast je objavio (7.7.2016.) nameru da kupuje AVG za 1.3 milijarde USA dolara



Dva pionira na polju zaštite i bezbednosti  ujedinjuju se da ojačaju svoje globalno liderstvo u oblasti internet sigurnosti

 Avast Softvare, proizvođač kome se najviše veruje, vodeći u industriji bezbednosnog softvera u svetu, i AVG Technologies objavili su da su ušli u razgovore o kupoprodajnom ugovoru u kome Avast nudi kupovinu svih preostalih akcija AVG od oko 1.3Milijardi USA dolara. Obe kompanije su pioniri u ovoj industrija osnovani u Češkoj Republici kasnih 1980-ih i ranih 1990-ih, koji su svoj rad proširili na međunarodno tržište 2000-ih, a sada kombinuju komplementarne prednosti u položaj Avasta i AVG-a  za nastavak rasta u industriji bezbednosti.

Avast sprovodi ovu akviziciju da dobije širu skalu, po tehnološkoj dubini i geografskoj širini, tako da nova organizacija može biti u poziciji da iskoristi mogućnosti rasta i razvoja u oblasti Internet Securiti, kao i organizacione efikasnosti. Tehnološka dubina i geografski domet će pomoći Avastu da pruži usluge klijentima sa više naprednih sigurnosnih ponuda u osnovnoj delatnost i inovacije na tržištima u razvoju, kao što su bezbednost za veći broj uređaja.

Kombinovana organizacija Avasta i AVG-a, će imati mrežu od preko 400 miliona krajnjih korisnika, od kojih su 160 miliona mobilni, koji deluju praktično kao senzori  koji pružaju informacija o pojavi malvare i mogu da pomognu u otkrivanju i neutralisanju novih pretnji čim se pojave. Ovo povećanje skale će omogućiti Avastu da stvori više tehnoloških unaprednjenja u oblasti bezbednosti i privatnosti proizvoda.
Ova transakcija je jednoglasno odobrena od strane Upravnog i Nadzornog odbora Avast, a Upravni i Nadzorni odbor AVG je takodje odobrio i podržao transakciju i preporučio akcionarima AVG da ponudu  prihvate.

"Mi smo u industriji koja je promenljiva, a ova akvizicija nam daje širinu i tehnološku dubinu da budemo bezbednosna institucija izbora za naše sadašnje i buduće klijente", rekao je Vince Steckler, izvršni direktor AVAST Softvare.
"Kombinacijom prednosti dve velike tehnološke kompanije, koje su osnovane u Češkoj, zajednička kulturna misija će nas staviti u veliku poziciju da iskoristimo nove mogućnosti za napredak... "
"Verujemo da udruživanje snaga sa Avast-om, privatnom kompanijom sa značajnim resursima, u potpunosti podržava naše ciljeve rasta i predstavlja najbolje interese naših akcionara", rekao je Geri Kovač, izvršni direktor, AVG. "Naša nova skala će nam omogućiti da se ubrzaju investicije na rastućim tržištima i da nastavimo da se fokusiramo na pružanje sveobuhvatnih i jednostavnih rešenja za upotrebu za potrošače i preduzeća, podjednako. Smatramo da će se kombinovana kompanija, sa pojačanom vrednošću  ponuda, pojaviti kao lider na ovom rastućem tržištu. "

Avast Softver (www.avast.com), proizvođač kome se najviše veruje u svetu mobilne i PC bezbednosti, štiti 230 miliona ljudi i kompanija sa svojim bezbednosnim aplikacijama. Avast je jedan od ranih inovatora u industriji računarske bezbednosti, sa ponudom koja uključuje proizvode za bezbednost  i privatnost PC, Mac, Android i iOS-u. Pored toga što je od strane korisnika najbolje plasiran na popularnim portalima za preuzimanje širom sveta, Avast je prestižno ocenjivan od strane, velikog broja portala koji prate i uporedjuju rezultate sigurnosnog softvera:  VB100, AV-Comparatives, AV-Test, OPSVAT, ICSA Labs, a Vest Coast Labs.

AVG (www.avg.com) jejedna od vodećih softverskih kompanija u oblasti bezbednosti uređaja, podataka i korisnika. Portfolio AVG uključuje Internet Securiti, optimizaciju performansi, usluge lokacije, kontrole podataka i saznanja, kao i zaštitu privatnost i identiteta, za mobilne uređaje i računare. Nagrađivani AVG se isporučuje preko globalne partnerske mreže, obezbeđuje sigurnost clouda i rješenja za daljinski nadzor i upravljanje (RMM) koja štite mala i srednja preduzeća širom sveta.
Izvor:


понедељак, 20. јун 2016.

Cisco inovira sadržaje ispita za sticanje licenci za CCENT i CCNA

Informacija je značajna za nove Mrežne administratore, Inženjere za mrežnu podršku , Inženjere saradnike za mreže, Specijaliste za mreže, Analitičare mreža, kao i za sve zainteresovane za resertifikaciju koja je obavezna svake treće godine.

Verzija 2.00 Cisco sertifikacije ističe zaključno sa 20. avgustom odnosno 24. septembrom 2016. godine i od ovih datuma je u primeni verzija 3.00 ispita.
Tačnije verzija 2.00 ispita za ICND1 (100-101) i CCNA kompozitni (200-120)  prestaju  biti u upotrebi  od 20. avgusta 2016. godine. i počinju da važe verzije 3.00 za ICND1(100-105) i CCNA kompozitni  (200-125).
A od 24. Septembra prestaje da važi  ICND2(200-101) i počinje da važi ICND2(200-105).


Digitalizacija otvara vrata novim poslovnim modelima zasnovanim na podacima(Data-Enabled).

Preduzeća i IT sektor moraju da se razvijaju u susret novim izazovima, kojima je osnovni imenitelj IT inovativnost. To će u narednim godinama (godinama a ne decenijama) posebno biti izraženo u tri sektora:  šoping, zdravstvo i transport.

Značajnije se povećavaju zahtevi za znanjima za upravljanje i rutiranje IPv6 mrežoma obzirom na prisutan trend IoT skaliranja.

Dakle biće to nova mreža za preduzeća, otvorena i softverski upravljiva. Mreža koja zahtva upravljanje zasnovano na politici upravljanja mrežom putem open API elemenata, koju će karakterisati automatizacija, virtuelizacija i kloud rešenja.

I naravno biće potrebna nova znanja i veštine za upravljanje programabilnom mrežnom infrastrukturom, njenim automatskim virtuelnim funkcijama i uslugama, mrežom koja obezbedjuje analitiku i ostvarivanje bezbednosnih politika.

Administratori dobijaju nove alate koji smanjuju manuelni pristup okrenut uredjajima,  omogućavajući im da automatizuju, programiraju i upravljaju širokom paletom mrežnih funkcija iz jednog centra preduzeća.



Prema prvim informacijama od strane samih autora ovih promena iz Cisco korporacije, cilj je da se sam proces certifikacije inovira novim sadržajima koji su aktuelniji, da se odbace tehnološki  zastareli sadržaji i neki sadržaji prebace iz jednog dela ispita u drugi.

 Tako je predviđeno da se ICND1 (100-105) inovira tako što se:
-         OSPF(jedna-oblast) i druge teme u vezi  ovog protokola preseli u ICND2(200- 105),
-         IPv4 i IPv6 dual stack tema je uklonjena,
-         Cisco Express Forwarding je uklonjen.
-         Ali su zato dodate nove teme i zahtevi kao što su:
-         RIPv2 for IPv4 je stavljen u prvi plan za razumevanje protokola rutiranja.
-         Visok nivo poznavanja interakcije komponenti  mrežne infrastrukture u  preduzeću a posebno:
·         Firewalls
·         Access points
·         Wireless controllers
·         I sticanje saznanja i svesti o uzrocima koji mogu narušavati jezgro  mrežne arhitekture.
-         Zatim se velika pažnja  posvećuje konfiguraciji i verifikaciji IPv6  adresiranju (SLAAC, dodavanje anycast to liste Ipv6 tipova adresa...),
-         Razumevanje DNS i DHCP problema prilikom povezivanja,
-         Razumevanje Syslog poruka prilikom monitoringa mrežnih uredjaja,
-         Poznavanje LLDP Discovery protokola za sloj veze,
-         Dodatne veštine upravljanja uređajima i znanje bekapa i oporavka konfiguracije i IOS finkcije licenciranja.
 
-         Takođe je predviđeno da se ICND2 (200-105) inovira tako što se:
-         Frame Relay i serijske WAN tehnologije otklanjaju iz programa,
-         VRRP i GLBP se otklanjaju iz First Hop Redundancy Protocols (HSRP) a protokol  ostaje.
-         Dodaju se u ICND2 nove teme i zahtevi:
 
-         Razumevanje razlika izmedju dual-homed i single-homed WAN topologija,
-         Dynamic Multipoint VPN (DMVPN) i  Generic Routing Encapsulation (GRE) tunneling
-         Razumevanje QoS pojmova vezanih za obeležavanje, oblikovanje i policijske mehanizme koji se koriste za prioritete saobraćaja,
-         Osnovno poznavanje spoljnog BGP (eBGP) povezivanja delova preduzeća.
-         Razumevanje cloud resursa koji se koriste za uspostavljanje mrežne arhitekture preduzeća uključujući:
·         Kako cloud servisi utiču na puteve i tokove
·         Virtualne servise i kako oni koegzistiraju sa zastarelom infrastrukturom,
·         Osnove virtualne mrežne infrastrukture(Virtuelizacija).
-         Podizanje programabilnih mrežnih arhitektura uključujući:
·         Odvajanje kontrolnog plana i plana podataka,
·         Kako kontroler funkcioniše,  
·         Northbound API-je  za mrežne aplikacije i southbound API-je za infrastrukturu.
-         Kako verifikovati ACL koristeći  APIC-EM Path Trace alat za analize, itd... 

            Za danas toliko i ne zaboravite:
          dok vam život teče zdravlje i znanje vam je najpreče.




понедељак, 16. мај 2016.

Možda je postojeća paradigma prevaziđena

Nove tehnologije, obrazovanje, društveni sistemi, protivurečnosti, izazovi, perspektive, koja nam je paradigma potrebna?
Bez namere da smatram sebe kompetentnim da dam odgovore na rastuće protivurečnosti današnjeg Evropskog društava, izneću nekoliko očiglednih protivurečnosti koje od mislećih ljudi i onih koji odlučuju traže hitno promišljanje i neke korake koji bi mogli voditi ka boljitku a otrgnuti nas od sunovrata.
Živimo u eri Četvrte industrijske revolucije koja sa sobom donosi nove zahteve i gaženje nekih starih a i sada prisutnih vrednosti. Da ih ne opisujem, opisuju ih drugi bolje od mene. Nove tehnologije čije su neke od karakteristika: dinamičnost razvoja, podizanje personaliteta na nivo internacionalnog, rušenje granica tradicionalnog morala i dovodjenje privatnog u centar javnog života itd svojim implikacijama menjaju i okvir proizvodnih i ukupnih dru štvenih odnosa.
Menja se karakter preduzeća, zahtevi za znanjem i organizovanjem proizvodnje, kao i potrebe ljudi.
 

Prema analizi i procenama svetskog ekonomskog foruma u Davosu 2016.
 
Evo još nekih predvidjanja (Gartner):
            20% poslovnih sadržaja tokom 2018 godine biće autorizovano od strane mašina.
            Tokom 2020 godine 5% svih ekonomskih transakcija biće izvan ljudske kontrole
            Tokom 2018 godine preko 6 milijardi konekcija tražiće podršku
            Rad preko 3 miliona kancelarijskih radnika će usluživati roboti-šefovi (“robo-boss”)
            Itd tih trendova i najava je puno.

Recimo kakva se predviđa budućnost zdravstva
Dijagnostika:
            Sigurna samodijanostika
            Drastično smanjena uloga lekara opšte prakse
            Drastično smanjena uloga farmaceutskih kompanija
Izlečenje i oporavak:
            Open-sourced antibiotici
            Decentralizacija proizvodnje lekova
            Samolečenje
            Roboti hirurzi
            itd

A Inovativnost postaje ključ razvoja i rasta preduzeća pa i društava, a svakako temelj toga je obrazovanje i obrazovni sistemi koji su pred izazovima i sami trpe značajne promene i koji moraju da se prilagode ovim promenama i izazovima.
Bez namere da analiziram obrazovne sisteme svakako mi se čini da je akcenat na parcijalnosti obrazovanja specijalističkim znanjima i brzo upotrebljivim znanjima u praksi. Rekao bih da je to bolna tačka našeg obrazovnog sistema.
Druga je karakteristika okretanje obrazovanja sve više neformalnom obrazovanju koje daje brže efekte i prilagodljivije je.
Već su i prisutna iskustva tzv Intra-company Academy u kompanijama koje imaju sopstvena istraživanja i lideri su u razvoju.
S druge strane svedoci smo da naše klasično obrazovanje odnosno naš obrazovni sistem produkuje kadrove za Zajednice zapošljavanja, kurseve stranih jezika i masovan odlazak najškolovanijih iz zemlje, na ovom mestu ne bih ulazio u raspravu o uzrocima toga.
 
Društveni sistemi – politika radnog staža
Svedoci smo da se u celoj Evropi projektuje sve duži radni vek zaposlenih, a sdruge strane primećujemo da su nosioci novih tehnologija sve mladji ljudi za kojima vapi SAD, Japan, Kina i zemlje rastućih privreda koje su istovremeno i lokomotive sveta ali i primene novih tehnologija.
Kako se menja i karakter rada redovan rad pretežno prerasta u eksterni rad povremeno zapošljavanje, freelansing rad, “work anytime, work anywhere” onda postaje jasno da je ulaganje u znanje promenljivo danas i odmah postalo ključ razvoja umesto kupovine rešenja koje je ključ za robstvo i stalno robovanje kupovini odbačenih i prevazidjenih tehnologija.

Zbog svega toga se logično i nameće zaključak i postavlja pitanje da li produžavanje radnog veka na jednoj strani ne onesposobljava odredjena društva a favorizuje društva koja u podstiču ranije uključivanje mladih u procese rada i inovacija.
Da li je ova uloga svesno nametnuta Evropskim zemljama pa i našoj  i narodima i ima li dovoljno pameti da se ovome stane na put da se otrgnemo od sunovrata i otvorimo vrata novim i svežim idejama da stupe na istorijsku scenu. 


Za danas toliko i ne zaboravite: dok vam život teče zdravlje i znanje vam je najpreče.
 

среда, 28. октобар 2015.

Windows PowerShell – Administratorima olakšava život




Administratori informacionih sistema se svakodnevno susreću sa brojnim problemima koje treba da rešavaju, a koje uvek karakteriše visok nivo odgovornosti i hronični nedostatak raspoloživog vremena za otklanjanje problema odnosno vraćanje sistema u prethodno – operativno stanje. Dobro je kada se radi o pojedinačnim slučajevima, nekoj radnoj stanici, ali ako treba da administrirate preko 10 računara istovremeno, ili vam je iznenada otkazao server onda se najčešće rešenje traži u zaustavljanju sistema, zameni resursa IKT ili dodatnom angažovanju ljudskih resursa, kojih nažalost često i nema.
Svakako je nužno u svakom sistemu da postoji razradjena strategija i procedure zaštite i vraćanje sistema u operativno stanje (disaster recovery plan, DRP - o tome, nekom drugom prilikom), danas vas podsećam na neke mogućnosti koje možda niste do sada koristili.
Windows PowerShell je naredna generacija Microsoftove komandne ljuske i programskog skript jezika namenjenog mrežnim administratorima Windows okruženja. Naime veliki broj administratora Windows sistema i Windows servera za automatizaciju administrativnih procedura uobičajeno koristi: staru ljusku još iz doba DOS-a (cmd.exe – i pripremljene *.bat procedure) ili VBScript. VBScript je prvenstveno dizajniran i namenjen za korišćenje u web tehnologijama a ne za administriranje.
Windows PowerShell je prisutan od 2006 godine(1.0) aktuelna verzija je 5.0 (2014.) i on je zapravo kolekcija alata za administriranje sistema i on se kao deo Windowsa može posebno instalirati i održavati.
Windows PowerShell administratorima omogućava da konfigurišu i da automatizuju veliki broj poslova koji se svakodnevno moraju obavljati na lokalnim računarima odnosno na udaljenim radnim stanicama ili serverima.  
Jedan deo komandi možete izdavati iz PowerShell okruženja (cmdlet-prompt okruženje slično dos okruženju) slično DOS komandama - ima ih  preko 120.
Ako je Windows PowerShell instaliran onda se može naći u delu Windows programa Acessories u folderu Windows PowerShell  kao Windows PowerShell  i kao Windows PowerShell ISE, prepoznaćete ga po specifičnoj ikonici : 
Starovanjem programa ulazite u okruženje Windows PowerShell i pre nego što ga startujete svakako pročitajte šta možete raditi, a u samom programu možete kucanjem komande: get-help krenuti u istraživanje mogućnosti, izlistati sve naredbe i zatim korišćenjem naredbe get-help naziv-comande detaljnije se informaisati o primeni neke od naredbi, pa i videti primere njene upotrebe.
Izborom i aktiviranjem programa Windows PowerShell ISE ulazite pak u okruženje koje je slično, ali podržava rad sa skriptovima koje možete napraviti i koristiti za automatizaciju vašeg administrairanja, koje možete zapamtiti sa ekstenzijom *.ps1 a onda ih u odredjenom trenutku po potrebi aktivirati ili podesiti da to zavisi od parametara datih putem Task Shedulera. Naravno da bi vam skript radio potrebna su još neka podešavanja i administratorska ovlašćenja.

Na kraju, obzirom da se radi o sistemskom alatu, treba biti oprezan kako se ne bi napravila šteta postojećem sistemu prilikom edukacije.
U kontekstu ovih administratorskih alatki svakako će vam  PowerShell ISE biti od velike koristi, pogledajte i mogućnosti WinRM, PowerShell Desired State Configuration (DSC), WMI…olakšajte sebi administraciju i održavanje vaših sistema.

Za danas toliko i ne zaboravite: dok vam život teče zdravlje i znanje vam je najpreče.
 

субота, 24. октобар 2015.

Big Data koncept - neke implikacije na informacione sisteme u zdravstvu

SAVREMENICI SMO BIG DATA OKRUŽENJA
Big Data koncept - neke implikacije na informacione sisteme u zdravstvu
Jedno od aktuelnih pojmova koji se poslednjih godina, pa i kod nas, na stručnim skupovima često elaborira je i pojam Big Data (Sinergija – 21/23.10.2015, Coding Serbia conference – 8/9.10.2015. i dr…).
Kratak pogled na podatke u našem okruženju, njihovu količinu, strukturu, brzinu promena i naš pokušaj da ih evidentiramo (bar najznačajnije),i da ih korisno upotrebimo za relevantno odlučivanje, pokazuje kolika je naša nemoć da bez novih pistupa i alata to uspešno činimo.

  • Naprimer šta se sve dogadja u jednoj minuti na Interentu, koliko je promena, a u deliću sekunde su dostupne:

Izvor: Statistični ured Sepublike Slovenije – http://www.stat.si
Ili na primer senzori na Fordovom novom hibridnom modelu automobila generišu za samo jedan sat vožnje preko 25Gb podataka:
  Elon Musk used sensor data in an attempt to refute a New York Times story, source: http://insights.dice.com/2013/02/22/will-cars-eventually-need-a-do-not-track-option/
 Da bi se pratila aktivna vožnja od 8 sati, analizirala ili u toku vožnje donosile odluke u realnom vremenu ili automatizovalo da ugrađeni računar upravlja tim podacima neophodno je pored skladišta od 200Gb za to vreme imati i tako brz pristup koji bi u deliću sekunde obezbedjivao preduzimanje mera upravljanja automobilom .
Zamislite tek koliko je to važno ako se radi o avionu na redovnoj liniji ili vojnom vazduhoplovu ili za praćenje zdravstvenog stanja jednog pacijenta u realnom vremenu u operacionoj sali ili u dužem vremenskom periodu ili na nekom većem prostoru praćenje vitalnih zdravstvenih promena za nekoliko miliona pacijenata ukoliko želino relevantne podatke ili mere. Otuda pojam, a kasnije i koncept Big data.
Definicija i pojam velikih podataka: Osnovni koncept je relativno nov pojam koji jeste da se pominjao još 1988 godine u radovima Goffrey Moore (“Bez big data tehnologija kompanije će ostati slepe i gluve”), ali je faktički kao prisutan od 2001 godine kao koncept 3v(Volume,Variety, Velocity – Gartner Group), da bi evoluirao ka konceptu 6v(Volume,Variety, Velocity, Veracity, Viscosity, Value).
 
 Pojam Big Data se odnosi na velike količine podataka u elektronskom obliku u informacionom sistemu (do reda veličina –petabajtova), koje karakterišu velika raznolikost i velike frekvencije promenljivosti (Volume - količina, Variety – raznolikost, raznovrsnost, Velocity – brzina promena, frekventnost).
Ovaj pojam u sebi obuhvata činjenicu da podaci mogu biti struktuirani al i najčešće nestruktuirani, da u sebi sadrže značajne vrednosti, da se za njihovo smeštanje moraju obezbediti novi delotvorniji načini i organizacija da bi se učinili dostupnim u cilju uvida i analize u realnom vremenu i na osnovu toga donošenja relevantnih odluka, te da se za to koriste drugačiji i obimniji resursi nego do sada, a za to su potrebna nova unapređena znanja koja prevazilaze standardne resurse i dosadašnje poimanje informacionih sistema.
 Pjedine zemlje su već prepoznale značaj i 2013. donele sopstvene strategije u ovoj oblasti (Australija – je u svojoj Big Data strategiji definisala da su podaci koje oni poseduju resurs od nacionalnog značaja -Data is a National asset”). Slično je i u nekim drugim državama (UK, USA, Japan… u okruženju Slovenija načinje ovu onlast…).
Ovaj koncept pristupa i korišćenja podataka primenjuje se već nekoliko godina u pojedinim zemljama u različitim oblastima, pre svega u poslovanju kompanija, nadzoru tehničkih sistema, zdravstvu, saobraćaju i komunikacijama, državnim organima, armijama, socijalnim mrežama, mobilnim mrežama itd.
Novi koncept donosi inova zanimanja: Istraživač podataka (“Data Scientist”) – zanimanje za 21. Vek.
Koncept i tehnologije Big Data sa sobom donose i potrebe za novim znanjima i zanimanjima. U Srbiji su doduše retke kompanije koje oglašavaju radne pozicije za ovo zanimanje (Big Data Expert, Big Data Analyst, Data Scientist), ali je već primetan trend interesovanja pojedinih kompanija i zahteva za ovim zanimanjima što je dobar pomak…
 Koliko mi je poznato malo je autora koji se ovim temama bave, brojka je u ovom trenutku verovatno ispod desetak do 50 autora koji rade na razvoju ili koriste alate koji su u ovoj oblasti dostupne.
Isto tako malo je obrazovnih ustanova koje se mogu pohvaliti da školuju stručnjake za ova zanimanja, ali je prisutan jedan broj mladih koji su kroz neformalno obrazovanje stekli i kroz rad za strane kompanije stekli značajna znanja i iskustva u ovoj oblasti ( http://www.hadoop-srbija.com/).
U svetu postoje brojni fakulteti koji nude obrazovne programe i kurseve posvećene big data tehnologijama. Na primer novembra 2014. godine broj takvih univerziteta je iznosio 211. Danas (20.10.2015.) ta brojka je došla do 494 univerziteta, više nego dvostruko za nepunih godinu dana, na kojima se stiču ova znanja. Jedan broj autora koji danas koriste ove tehnologije do svojih saznanja dolaze kroz neformalne oblike edukacije.
Značajan je i broj softverskih rešenja koja su izgrađena uz oslanjanje na ovaj Big Data koncept i još značajnije je što jedan deo ovih rešenja je pod režimom Open source odnosno GPL tako da omogućava samostalnu edukaciju i korišćenje. Naravno postoje i značajna rešenja koja podrazumevaju komercijalne uzuse i licenciranje.
Bez namere da pomenem sva rešenja, pomenuću samo neka koja su najčešće pominjana u referencama koje sam konsultovao, od kojih je jedan deo GPL:
Apači projekte medju kojima je najpoznatiji Hadoop framework, Mahout machine learning and data mining, Tableau busines inteligence and analitics, MongoDB - database, Weka - Data mining with open source Machine learning.,R-project itd . A svakako treba pogledati i jedan broj rešenja koje primenjuju: Google, Yahoo, Facebook, Twiteer, Amazon itd.
Primena Big Data koncepta u zdravstvu
U proteklih nekoliko godina u Srbiji su učinjeni značajni iskoraci da se uvedu delovi IS u zdravstvenim ustanovama (pamtim daleke 90-te godine kada se o tome nije ni razgovaralo, niti je bilo računara u zdravstvenim ustanovama). Na primer projekti DILS, EU-IHIS… i naravno postiguti su odredjeni rezultati – koji su rezultovali formiranjem informatičkih ostrva koja su nedovoljno medjusobno povezana, sem nekih veza sa RFZO i IZJZ Batut. Na ravno potrebni su dodatni napori da se obezbedi održivost i razvoj.
Ali je vreme za integraciju, upravljanje i korišćenje rezultata, odnosno informacija iz takvih sistema.
Dakle, prema svim pokazateljima, informacioni sistemi u zdravstvu, objektivno, već sadrže karakteristike koje govore da kalsičan concept razvoja počinje da biva ograničavajući faktor razvoja i da će ubrzo morati da dođe do dodatnog iskoraka ka konceptu koji podrazumeva Big Data pristup, što bi bio kvalitativni skok ne u uvodjenju ZIS nego u efektivnom korišćenju informacija iz IS za dobrobit pacijenta i upravljanja procesima u zdravstvenom sistemu.
Sada kada Ministarstvo zdravlja najavljuje da će tokom 2015 godine zaživeti jedinstveni informacioni sistem na nivou Srbije i centralizaciju podataka, mislim da bez uvažavanja saznanja do kojih se došlo širom sveta na primeni ovog novog koncepta, rezultati će svakako biti slabi a koristi male (naravno o tome možemo samo nagadjati, obzirom da je malo dostupnih informacija o tome kako će taj novi sistem izgledati i koje su namere investitora).
Primera radi, evo jednog od takvih sistema u zdravstvu koji se primenjuje u nekim najvećim klinikama u svetu.
Na kraju svakako treba otvoriti i neka pitanja na koje se još traže odgovori, kao naprimer:
      Big Data i Cloud – bračna ili poslovna veza?
      Kako će Big Data uticati na poslovanje vaše kompanije?
      Business Analytics turbocharged – poslovna upotreba Big Data? 
      Napredna analiza Big Data okoline?
      Što Big Data znači IT profesionalcima i šta se od njih traži?


Za danas toliko i ne zaboravite: dok vam život teče zdravlje i znanje vam je najpreče.